Bem Vindo Primeiru Ministru Mari Alkatiri Governo Timor-Leste Komunikados Imprensa nian Plano ba Desenvolvimento Nasional

 


FILA FALI BA ÍNDISE KOMUNIKADOS IMPRENSA NIAN

Relatoriu konabá Dezenvolvimentu Humanu iha Timor-Leste, 9 fulan Marsu tinan 2006

Primeiru-ministru, Mari Alkatiri, iha kinta-feira loron 9 fulan Marsu hola parte iha serimonia lansamentu Relatoriu konaba Dezenvolvimentu Humanu iha Timor-Leste, hosi Programa Nasoens Unidas nian konaba Dezenvolvimentu (PNUD). Kompara ho mundu tomak, Timor-Leste hetan pozisaun 140, iha oin kedas hosi país hirak independente kleur ona hanesan Angola, Guiné-Bissau ka Moçambique.

Relatóriu ne'e hanesan PNUD halo ba dala rua iha Timor-Leste, ne'ebé hatudu katak país ne'e hetan progressu boot konabá dezenvolvimentu sosial no politika, atu hetan objektivu dezenvolvimentu mileniu nian.

Dokumentu ne'e hakerek mós konaba dadu hirak hosi Sensu Populasaun no Habitasaun nian iha Timor-Leste iha tinan 2004, hodi nune'e hatudu imajen ida klaru liu konaba dezenvolvimentu país ne'e nian. Bele haré katak dadu hirak hakerek iha relatoriu ne'e refere ba iha tinan 2004 nian.

Kompara ho relatoriu ida uluk konaba dezenvolvimentu humanu ne'ebé PNUD hakerek konaba Timor-Leste, hosi tinan 2002, maka'as liu maka redusaun taxa mortalidade (ema mate menus) ba labarik ho tinan ki'ik liu tinan lima, hosi 144 tun ba 136, iha ema rihun ida nia let (katak iha tinan 2005 mosu ona redusaun maka'as tebes konaba dadu mortalidade infantil/labarik mate); probabilidade konaba diminuisaun ema timor atu la moris to'o otas 40 resin, hosi total populasaun nian, tun hosi porsentu 32,2 ba iha porsentu 27,3 no probabilidade atu otas la liu tinan 60 hosi total populasaun nian, tun hosi porsentu 76,6 ba iha porsentu 67,6; taxa konaba ema hatene lé aumenta hosi total porsentu 43 ba porsentu 50,1; persentajen eskola-nain nian aumenta hosi total porsentu 56,1 ba porsentu 66; no total labarik ne'ebé hala'o servisu hetok sai menus hosi porsentu 10 tun ba porsentu neen.

Tuir Primeiru-Ministru, "relatóriu ne'e fo-sai imajen ida lós nia konaba situasaun iha Timor-Leste, maibé relatóriu ne'e seidauk hatudu ba liur buat ne'ebé klea'n liu konaba kazu hirak hanesan: taxa natalidade nian maka'as (ema moris barak) no ema sés-an hosi sira nia knua iha foho".

Tuir Xefe Ezekutivu, dokument PNUD nian ne'e hatudu tan deit dalan ne'ebé maka ita la'o liu tiha ona: "Relatoriu ne'e hatudu katak ita tuir hela dalan lós : índise mortalidade manterno-infantil nian (inan mate bainhira tur-ahi), maski ás tebe-tebes maibé hatun tiha ba sorin-balun deit, taxa ema lahatene-hakerek-no-lé (iliteracia) nian tun tiha no índise produsaun agrikultura nian aumenta. Ita labele nega dadu hirak ne'e."

Hodi haré ba dadu hirak iha relatoriu nia laran, presija, primeiru-ministru hateten, atu Estado kontinua sai nu'udar kbiit ida hodi dudu ekonomia ba oin. "Atu hamenus moris kiak, ita nia ekonomia iha tinan ida nia laran tenki sa'e hosi porsentu hitu, ne'e katak presija aumenta investimentu publiku iha infra-estrutura (halo uma no estrada), saude, edukasaun no agrikultura no liu-liu aumenta tan investimentu privadu ne'ebé bele fó servisu ba ema", Mari Alkatiri dehan.

Tuir PNUD, katak koalia konaba dezenvolvimentu humanu, Timor-Leste haksoit hosi pozisaun 158, kompara ho mundu tomak, iha tinan 2001, sa'e ba pozisaun 140 iha tinan 2005. Koalia konaba Comunidade País Lían Portugês nian (CPLP), Timor-Leste hetan pozisaun kintu (lima) iha Portugal, Brasil, Cabo Verde no São Tomé e Príncipe sira nia kotuk, no iha Angola, Guiné-Bissau no Moçambique sira nia oin.

 

 

© 2004, eventuation. Direitus hotu hotu rezervadu.