Bem Vindo Primeiru Ministru Mari Alkatiri Governo Timor-Leste Komunikados Imprensa nian Plano ba Desenvolvimento Nasional

 


FILA FALI BA ÍNDISE KOMUNIKADOS IMPRENSA NIAN

Primeiru-ministru kualifika katak hala'o akordu hó Austrália nu'udar buat diak , 9 fulan Dezembru tinan 2005

Ohin Primeiru-ministru, MaríAlkatiri, konsidera hanesan pozitivu ba akordu nebé Timor-Leste no Austrália hala'o iha semana kotuk kona-ba atu fahe rekursus minarai Tasi Timor nian. Primeiru-ministru tenik tan katak "Ida ne'e nu'udar akordu ida diak ba Timor-Leste, maibé hanesan akordu ida diak mos ba Austrália".

Marí Alkatiri hateten katak "akordu ida ne'e loke dalan hodi fó garantia atu halo konstrusaun ba gazodutu ida entre Greater Sunrise no Timor-Leste no instalasaun ne'ebé metin ba refinaria ida iha nasaun nia laran, atu nune'e bele hahú aktividade minarai nian iha rai timor".

Xefe Ezekutivu koalia ohin iha konferensia imprensa, ba dala uluk kona-ba akordu ne'ebé estabelese tiha ona iha tersa-feira, loron 29 fulan Novembru, iha Darwin, entre delegasoens téknikas governu rua ne'e nian.

Primeiru-ministru hato'o klaru lolos katak, akordu ne'ebé halo tiha ona entre Estadu rua ne'e teinki assina iha loron 12 fulan Janeiru ba Sydney husi ministrus Negósius Estranjeirus Timor-Leste nian no Austrália, iha primeiru-ministrus husi nasaun rua ne'e nia oin, maibé sei la prejudika ezijénsias hirak ne'ebé timor nian, kona-ba Tasi Timor. "Timor-Leste la kompromete nia reivindikasaun no nia pozisaun jurídika kona-ba kestaun fronteira marítima. Akordu ida ne'e, konsidera interesse ne'ebé mak importante tebes ba Timor-Leste no mos ba Austrália."

Nu'udar Alkatiri esplika tiha ona katak, tratadu Tasi Timor, tuir abrigu ne'ebé mak la'o daudaun kona-ba dezenvolvimentu minarai nian, sei kontinua hala'o nafatin no la iha alterasaun. Ka hanesan, Timor-Leste sei kontinua simu por sentu 90 (sianulu) husi reseitas zona dezenvolvimentu konjuntu.

Iha nia enkontru hó jornalistas sira, Xefe Governu, hanoin fali kona-ba trajetu ne'ebé hala'o to'o oras ne'e. Wainhira hahú halo negosiasoens, kona-ba akordu hó Austrália hodi fó ba Timor-Leste por sentu 50 (limanulu) ba reseitas husi zona ida nebé mak hanesan ba Área Dezenvolvimentu Konjuntu Minarai nian, inklui mos besik por sentu 10 (sanulu) husi Greater Sunrise." Primeiru-ministru hatutan tan katak, ohin loron, ita simu hamutuk por sentu 90 (sianulu) husi reseitas área konjunta nian, no husi akordu foun ida ne'e, ita sei simu hamutuk por sentu 50 (limanulu) husi Greater Sunrise."

Ba Alkatiri, solusaun ida ne'e, ba oras ne'e daudaun, diak liu ba Timor-Leste, tanba rezultadu husi asaun ida iha tribunal, nunka los. "Akordu hirak ne'ebé halo hó Austrália fó rezuldau diak no lolos, no mos ema ida labele afirma katak rezultadu tribunal nian mak diak liu. Liu tan ida ne'e, asaun ida iha tribunal demora tinan barak atu rezolve no, maiski nune'e uitoan de'it mak Timor-Leste bele halo atu proteje nia rekursus." Hafoin Primeiru-ministru hateten tan katak "la iha karik estabilidade iha tinan barak nia laran, bele prejudika perspetivas ba investimentu, no nune'e labele hala'o dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku iha Timor-Leste."

Primeiru-ministru koalia liu tan katak, intensaun hala'o akordu ida ne'e tuir planu ekonómiku, atu harí kuadru ida ne'ebé permiti hala'o segundu dezenvolvimentu boot minarai nian, Greater Sunrise, atu la'o ba oin iha médiu no longu prazu.

Tuir estratejia, ida ne'e fundamental iha termus planeamentu ba reseitas husi sektor minarai nian. Oras ne'e daudaun, Timor-Leste depende de'it ba projetu ida, mak Bayu-Undan. Husi akordu ida ne'e, bele hein katak projetu Greater Sunrise la'o ba oin no nia produsaun hala'o tiha ona besik metade siklu husi produsaun Bayu-Undan nian." Primeiru-ministru koalia liu tan katak, estabilizasaun ba flusu reseitas Fundu Minarai nian iha prazu tempu naruk nia laran, sei fó kondisoens ba planeamentu no ba investimentu, atu nune'e bele hetan dezenvolvimentu ida sustentável ba nasaun, nu'udar ita nia objetivu prinsipal."

Konferénsia ba Imprensa hala'o iha momentu molok Xefe Governu halo viajen ofisial ba rai Kuba, hahú loron 11 to'o loron 13 fulan ne'e nian.

 

 

© 2004, eventuation. Direitus hotu hotu rezervadu.