|
Primeiru-ministru kualifika katak hala'o akordu hó
Austrália nu'udar buat diak , 9 fulan Dezembru tinan
2005
Ohin Primeiru-ministru, MaríAlkatiri, konsidera hanesan
pozitivu ba akordu nebé Timor-Leste no Austrália
hala'o iha semana kotuk kona-ba atu fahe rekursus minarai Tasi
Timor nian. Primeiru-ministru tenik tan katak "Ida ne'e nu'udar
akordu ida diak ba Timor-Leste, maibé hanesan akordu ida
diak mos ba Austrália".
Marí Alkatiri hateten katak "akordu ida ne'e loke
dalan hodi fó garantia atu halo konstrusaun ba gazodutu
ida entre Greater Sunrise no Timor-Leste no instalasaun ne'ebé
metin ba refinaria ida iha nasaun nia laran, atu nune'e bele hahú
aktividade minarai nian iha rai timor".
Xefe Ezekutivu koalia ohin iha konferensia imprensa, ba dala
uluk kona-ba akordu ne'ebé estabelese tiha ona iha tersa-feira,
loron 29 fulan Novembru, iha Darwin, entre delegasoens téknikas
governu rua ne'e nian.
Primeiru-ministru hato'o klaru lolos katak, akordu ne'ebé
halo tiha ona entre Estadu rua ne'e teinki assina iha loron 12
fulan Janeiru ba Sydney husi ministrus Negósius Estranjeirus
Timor-Leste nian no Austrália, iha primeiru-ministrus husi
nasaun rua ne'e nia oin, maibé sei la prejudika ezijénsias
hirak ne'ebé timor nian, kona-ba Tasi Timor. "Timor-Leste
la kompromete nia reivindikasaun no nia pozisaun jurídika
kona-ba kestaun fronteira marítima. Akordu ida ne'e, konsidera
interesse ne'ebé mak importante tebes ba Timor-Leste no
mos ba Austrália."
Nu'udar Alkatiri esplika tiha ona katak, tratadu Tasi Timor,
tuir abrigu ne'ebé mak la'o daudaun kona-ba dezenvolvimentu
minarai nian, sei kontinua hala'o nafatin no la iha alterasaun.
Ka hanesan, Timor-Leste sei kontinua simu por sentu 90 (sianulu)
husi reseitas zona dezenvolvimentu konjuntu.
Iha nia enkontru hó jornalistas sira, Xefe Governu, hanoin
fali kona-ba trajetu ne'ebé hala'o to'o oras ne'e. Wainhira
hahú halo negosiasoens, kona-ba akordu hó Austrália
hodi fó ba Timor-Leste por sentu 50 (limanulu) ba reseitas
husi zona ida nebé mak hanesan ba Área Dezenvolvimentu
Konjuntu Minarai nian, inklui mos besik por sentu 10 (sanulu)
husi Greater Sunrise." Primeiru-ministru hatutan tan katak,
ohin loron, ita simu hamutuk por sentu 90 (sianulu) husi reseitas
área konjunta nian, no husi akordu foun ida ne'e, ita sei
simu hamutuk por sentu 50 (limanulu) husi Greater Sunrise."
Ba Alkatiri, solusaun ida ne'e, ba oras ne'e daudaun, diak liu
ba Timor-Leste, tanba rezultadu husi asaun ida iha tribunal, nunka
los. "Akordu hirak ne'ebé halo hó Austrália
fó rezuldau diak no lolos, no mos ema ida labele afirma
katak rezultadu tribunal nian mak diak liu. Liu tan ida ne'e,
asaun ida iha tribunal demora tinan barak atu rezolve no, maiski
nune'e uitoan de'it mak Timor-Leste bele halo atu proteje nia
rekursus." Hafoin Primeiru-ministru hateten tan katak "la
iha karik estabilidade iha tinan barak nia laran, bele prejudika
perspetivas ba investimentu, no nune'e labele hala'o dezenvolvimentu
sósiu-ekonómiku iha Timor-Leste."
Primeiru-ministru koalia liu tan katak, intensaun hala'o akordu
ida ne'e tuir planu ekonómiku, atu harí kuadru ida
ne'ebé permiti hala'o segundu dezenvolvimentu boot minarai
nian, Greater Sunrise, atu la'o ba oin iha médiu no longu
prazu.
Tuir estratejia, ida ne'e fundamental iha termus planeamentu
ba reseitas husi sektor minarai nian. Oras ne'e daudaun, Timor-Leste
depende de'it ba projetu ida, mak Bayu-Undan. Husi akordu ida
ne'e, bele hein katak projetu Greater Sunrise la'o ba oin no nia
produsaun hala'o tiha ona besik metade siklu husi produsaun Bayu-Undan
nian." Primeiru-ministru koalia liu tan katak, estabilizasaun
ba flusu reseitas Fundu Minarai nian iha prazu tempu naruk nia
laran, sei fó kondisoens ba planeamentu no ba investimentu,
atu nune'e bele hetan dezenvolvimentu ida sustentável ba
nasaun, nu'udar ita nia objetivu prinsipal."
Konferénsia ba Imprensa hala'o iha momentu molok Xefe
Governu halo viajen ofisial ba rai Kuba, hahú loron 11
to'o loron 13 fulan ne'e nian.
|