|
Primeiro-ministro hala'o vizita ofisial ba Cuba, 6 fulan
Dezembro tinan 2005
Primeiro-ministro, Marí Alkatiri, sei hala'o vizita ofisial
ba Cuba iha loron 11 no 13 fulan Dezembro. Xefe Ezekutivu, hamutuk
ho ministro Saúde, Rui Araújo, sei hasoru malun
ho Presidente Fidel Castro no kala sei hala'o mos sorumutuk ho
responsavel governo Cuba nian sira konaba area saude, edukasaun,
agrikultura, enerjia no desporto.
Tuir Primeiro-ministro katak, vizita ida ne'e bele halo relasaun
Estado rua nian sai metin liu tan: Vizita ida ne'e importante
basá Governo bele troka esperiensia iha area balun ne'ebé
avansadu liu iha rai Cuba, maski rai ne'e hetan bloqueio - hanesan
ensino ne'ebé ih arai nebá habelar to'o komunidade
hirak do'ok hosi sidade. Hosi parte seluk, konaba enrjia alternativa,
ema Kuba sira mos hetan progressu maka'as. Ami hakarak aprende
ho sira, basá area enerjia nian mak fundamental ba dezenvolvimentu
Timor-Leste nian."
Tuir akordu ne'ebé hala'o hosi Timor-Leste ho Cuba, maka
estudante medisina timor-oan na'in 227 ne'ebé hetan bolsa
estudu, oras ne'e estuda hela iha Havana. Xefe Governu ne'e sei
hasoru malun ho klosan timor-oan sira, hodi kumpri ninia promesa
ne'ebé nia halo , iha fulan Agosto, molok klosan hirak
ne'e atu sa'e aviaun ba Cuba, katak nia sei vizita sira iha molok
loron Natal.
Area Medisina nian, ne'ebé ema hotu hatene katak, ema
cuba sira maka hanesan di'ak liu iha mundu, iha area ida ne'e
maka Estadu rua ne'e halo liu kooperasaun. Oras ne'e daudauk,
ema mediku cuba nian na'in 65 maka servisu hela iha Timor-Leste,
iha distrito 13 país ne'e nian no mos sira fo formasaun
iha Fakuldade Medisina Universidade Nasional Timor-Leste nian,
ne'ebé maka foin harí.
Cuba maka nu'údar República ida rai Caraibas, ho
habitantes hamutuk tokon 11, no PIB "per capita" besik
US $ 3.000. Presidente Konsellu Estadu, Fidel Castro, maka sai
mos nu'udar presidente Konsellu Ministro, hodi sai hanesan xefe
estadu no xefe governo. Industria Cuba nian ne'ebé prinsipal
liu maka tabaco, masin-midar, kafé no turismu. Tandeit
Cuba tuir rejime sosialista maka Estadus Unidus hata'u embargo
ba País ida ne'e hahú iha tinan 1961. Maski nune'e
iha ona apelo atu hasai tiha bloqueio ekonomiku, komersial no
finanseiru tuir dekretu ne'ebé hasai iha Washington. Hanesan
iha molok atu hahú fulan ida liu ba, Asembleia Jeral Nasoens
Unidas nian aprova tiha ona ho maioria boot (votu 182 simu, abstensaun
ida no votu haat hasoru) ba iha rezolusaun 14 ne'ebé maka
husu atu hasai tiha embargo ne'e.
Primeiro-ministro sei hi'it-an ba Cuba iha loron Sexta-feira,
9 Dezembro, no sei fila hikas mai Díli iha loron 16.
|