|
Situasaun iha Dili Kalma, 5 fulan Maiu tinan 2006
Situasaun iha kapital Timor-Leste kalma komesa sexta-feira, loron
5 fulan Maio, semana ida depois manifestasaun Ex-milita FALINTIL-Forças
de Defesa de Timor-Leste (F-FDTL) nebe hakotu ho volencia.
To,o agora ita sei hare nafatin populasaun sira sai ba distrito
ho Kamioneta, mikrolet, no motor. Horseik populasaun barak liu
mak husik hela Dili ho paniku no tauk tamba rona rumoris hateten
katak ex-militares sira atu ataka sidade.
Sira nebe la husik cidade hahu halo sira nia normal komesa hosi
dadersan. Atu hatudo katak situasaun lao diak ona nee dunik telekomunikasaun
mos fungsiona ho normal-lahanesan ho horseik nebe difisil teb-tebes
atu hetan linha ba telemovel. Funsionario sira labele ba to,o
iha sira nia servisu fatin tamba transporte publiku no taksi sira
la lao. Iha parte seluk mos transporte publiku nebe sei halae
iha Dili laran husu lima dolar amerikanu halai dala ida ba distancia
nebe uluk husu dolar amerikanu ida
Hori kalan situasaun kalma, no la hetan keixa kona ba naok, ba
uma sira nebe ema husik mamuk hela. Ida ne,e tamba kolaborasaun
diak autoridades lokal ho policia sira.
Ohin dader hosi soru mutuk xefi de Estado Presidente Xanana ho
Primerio Ministro Mari Alkatiri ho Jornalista sira iha palacio
das Xinzas, Xefi governu hateten katak tolerancia governu ba funsionarius
publikus nebe falta servisu sei hotu iha segunda feira loron 8
fulan maio, ne,e dunik sira tenque tama fali servisu. Se sira
la tama nafatin, loron falta sira nee sei tau hamutuk atu halo
prosesu disiplinar.
Primeiro-Ministro fo sai katak komisaun ba levantamentu destruisaun
sasan nian, nebe hari tamba violencia nebe mosu iha loron 28 de
Abril, halo parte iha komisaun ne,'e representante ministerios
obras publikas, do Trabalho e da Reinserção Comunitária
no mos administrador distrito de Díli, hetan konklusaun
katak uma 45 maka sunu, uma 116 maka baku rahun iha bairu sira
hanesan Tacitolo, rotunda do aeroporto, Manlewana, Fomento, Taibessi
e Becora.
Governu fo ona instrusaun atu hahu hadiak uma 45 nebe ema sunu,
nune mos merkadu Taibesi nebe hetan distruisaun hosi akontecementu
semana kotuk. Primeiro Ministru hatutan katak sei hadia provisoriamente
merkadu Taibesi atu populasaun sira bele halao sira nia vida normal,
no ikus mai iha projecto ida atu hari merkadu foun ba bairu nee.
Komisaun Notáveis simu posse
Dadersan nee iha salao konselho ministrus iha palacio governu,
Dili, Primerio Ministro fo pose ba membrus komisaun Notaveis nebe
iha objetivo atu investiga verdade material ba alegasaun grupo
ex-militares nebe hanaran "petisionarios".
Iha intervensaun badak hosi primerio ministro koalia kona ba
importancia komisaun ida ne'e: "ohin ita fo pose ba comissao
ne'e tamba ita hatene haketak akontecemento loron 28 fulan abril
hosi aligasun sira nebe iha petisaun ex-militares.
Ema nain 10 nebe hola parte iha komisaun ne'e mai hsi orgaun
soberanu hat, igreja katolika no sociadade civil, nain ida mak
ohin la hola pose nebe representa sektor judicial (Maria Natércia
Gusmão Pereira). Sira seluk hanesan (Longuinhos Monteiro
e Sebastião Ximenes, mai husi Presidente da República;
Francisco Miranda Branco e Pedro Mártires da Costa, mai
hosi Parlamento Nacional; Ana Pessoa e Alcino Baris, mai hosi
Governo; Padre António Gonçalves, mai hosi Igreja
Católica; no membrus consultivos, Aniceto das Neves, hosi
Associação HAK, e Tiago Sarmento, hosi Judicial
System Monitoring Program) hetan pose hosi primeiro-ministro iha
presenca membros do Governu no corpu diplomáticu.
Ministra Ana Pessoa sai hanesan lider ba comisaun ne'e. Wainhira
ceremonia ne'e hotu membrus sira halao encontru ba dala uluk.
Komisaun notaveis iha loron 90 atu apresenta sira nia konklusaun.
|