|
Governu aprezenta estratéjia hodi kombate hasoru ki'ak,
31 fulan Marsu tinan 2006
Governu Timor-Leste durante sorumutuk anuál sei aprezenta
ba parseirus dezenvolvimentu, iha loron hirak, 3 no 4 fulan Abril,
iha Díli, kona-ba atu halo estratéjia hodi kombate
hasoru ki'ak ne'ebé sai nu'udar kazu nasional ida.
Antesipa ho dadus balun ne'ebé tama iha Orsamentu Estadu
nian ba tinan fiskal 2006/07, ne'ebé sei tama iha vigor
iha loron 1 fulan Jullu, Governu hakarak hato'o aumentu ne'ebé
mak tau iha despezas públikas investimentu nian to'o osan
dólar amerikanu miliaun 90, ne'ebé Estadu mak sei
hala'o nu'udar motór ekonomia nasional nian. Objetivu ne'e
hakarak habúras ekonomia bo'ot liu pursentu 7, iha tinan
hirak oin mai - hanesan forma ida hodi kombate hasoru ki'ak, bainhira
país ne'e aprezenta taxa kona-ba crescimento populasaun
nian hamutuk pursentu 3 no aumentu tinan-tinan forsa laboral hamutuk
pursentu 4. Hanesan objetivu hosi estratéjia ida ne'e mak
konkretizasaun Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu no Planu
Dezenvolvimentu Nasional nian.
Estratéjia hosi Exekutivu bele hetan iha dokumentu ne'ebé
tau hamutuk tiha ona ho títulu "Kombate hasoru Ki'ak
hanesan kazu Nasional - Promosaun Dezenvolvimentu Ekilibradu no
Hamenus Ki'ak", ne'ebé koordena hosi ekipa Ministériu
Planu no Finansas. Dokumentu ne'ebé hetan avaliasaun rigoroja
hosi estadu ba ekonomia Timor no planu jeral programa Governu
nian atu hala'o lalais hodi luta hasoru ki'ak, sei aprezenta durante
sorumutuk anuál entre Timor-Leste no país doadores
sira.
Iha dokumentu nia prefásiu, Primeiru-Ministru, Marí
Alkatiri, explika katak, esforsu atu hamenus buat hirak ne'ebé
hamosu ki'ak tenke mai hosi hosi ajente sosiedade timor-oan sira:
"Maske esforsu hodi luta hasou kiak ne'e tenke koletivu katak
mai hosi ema hotu, maibé ami hanesan reprezentante Governu
nian iha papel esensial ida: tau Estadu ne'e, mákina ida
ne'ebé ita forma estrutura iha tinan tolu nia laran hodi
servi ba sidadaun sira liu hosi papel habúras ekonomia
Timor-Leste nian. Bainhira hili polítika ida ne'ebé
la'o hanesan ho investimentu públiku, transversal no universal,
ita buka lori dezenvolvimentu ba to'o iha knua sira, atu nune'e,
oitoan oitoan, ita bele hadi'a liu tan ita hotu nia moris."
Tau hamutuk iha aneksu dokumentu "Kombate
kona-ba Ki'ak hanesan Kazu Nasional", ne'ebé sei
fó sai iha oras tuku 0h00, loron 3 fulan Abril (oras Díli
nian).
|