Bem Vindo Primeiru Ministru Mari Alkatiri Governo Timor-Leste Komunikados Imprensa nian Plano ba Desenvolvimento Nasional

 


FILA FALI BA ÍNDISE KOMUNIKADOS IMPRENSA NIAN

Governu aprezenta estratéjia hodi kombate hasoru ki'ak, 31 fulan Marsu tinan 2006

Governu Timor-Leste durante sorumutuk anuál sei aprezenta ba parseirus dezenvolvimentu, iha loron hirak, 3 no 4 fulan Abril, iha Díli, kona-ba atu halo estratéjia hodi kombate hasoru ki'ak ne'ebé sai nu'udar kazu nasional ida.

Antesipa ho dadus balun ne'ebé tama iha Orsamentu Estadu nian ba tinan fiskal 2006/07, ne'ebé sei tama iha vigor iha loron 1 fulan Jullu, Governu hakarak hato'o aumentu ne'ebé mak tau iha despezas públikas investimentu nian to'o osan dólar amerikanu miliaun 90, ne'ebé Estadu mak sei hala'o nu'udar motór ekonomia nasional nian. Objetivu ne'e hakarak habúras ekonomia bo'ot liu pursentu 7, iha tinan hirak oin mai - hanesan forma ida hodi kombate hasoru ki'ak, bainhira país ne'e aprezenta taxa kona-ba crescimento populasaun nian hamutuk pursentu 3 no aumentu tinan-tinan forsa laboral hamutuk pursentu 4. Hanesan objetivu hosi estratéjia ida ne'e mak konkretizasaun Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu no Planu Dezenvolvimentu Nasional nian.

Estratéjia hosi Exekutivu bele hetan iha dokumentu ne'ebé tau hamutuk tiha ona ho títulu "Kombate hasoru Ki'ak hanesan kazu Nasional - Promosaun Dezenvolvimentu Ekilibradu no Hamenus Ki'ak", ne'ebé koordena hosi ekipa Ministériu Planu no Finansas. Dokumentu ne'ebé hetan avaliasaun rigoroja hosi estadu ba ekonomia Timor no planu jeral programa Governu nian atu hala'o lalais hodi luta hasoru ki'ak, sei aprezenta durante sorumutuk anuál entre Timor-Leste no país doadores sira.

Iha dokumentu nia prefásiu, Primeiru-Ministru, Marí Alkatiri, explika katak, esforsu atu hamenus buat hirak ne'ebé hamosu ki'ak tenke mai hosi hosi ajente sosiedade timor-oan sira: "Maske esforsu hodi luta hasou kiak ne'e tenke koletivu katak mai hosi ema hotu, maibé ami hanesan reprezentante Governu nian iha papel esensial ida: tau Estadu ne'e, mákina ida ne'ebé ita forma estrutura iha tinan tolu nia laran hodi servi ba sidadaun sira liu hosi papel habúras ekonomia Timor-Leste nian. Bainhira hili polítika ida ne'ebé la'o hanesan ho investimentu públiku, transversal no universal, ita buka lori dezenvolvimentu ba to'o iha knua sira, atu nune'e, oitoan oitoan, ita bele hadi'a liu tan ita hotu nia moris."

Tau hamutuk iha aneksu dokumentu "Kombate kona-ba Ki'ak hanesan Kazu Nasional", ne'ebé sei fó sai iha oras tuku 0h00, loron 3 fulan Abril (oras Díli nian).

© 2004, eventuation. Direitus hotu hotu rezervadu.