Bem Vindo Primeiru Ministru Mari Alkatiri Governo Timor-Leste Komunikados Imprensa nian Plano ba Desenvolvimento Nasional

 


FILA FALI BA ÍNDISE KOMUNIKADOS IMPRENSA NIAN

Feto Sira Hatudu Ona Sira Nia Forsa no Prekupasaun Hodi Harii Paz ba Timor-Leste, 30 fulan Novembru tinan 2006

Maski dezafius barak mak ita nia nasaun joven ne'e sei hasoru iha futuru, maibe iha buat ida mak ita hotu konkorda atu hetan ba, buat ne'e mak Paz.

Wainhira la iha paz no seguransa, ita nia oan sira sei labele aprende. sira labele halimar, sira sei labele sai joven ida ne'ebe kapas tuir ita nia hakarak, sira sei labele harii sira nia familia tuir sira nia hakarak. No ita mos sei labele haré no hadomi ita nia bei oan sira.

Iha 3 Novembru (Sesta-feira) ne'ebe hanesan Loron Nasional ba Feto sira nian iha Timor Leste, no ida ne'e hanesan loron ida ne'ebe ita hotu tenke rekonhese kona-ba funsaun importante ne'ebe ita nia feto sira halo ona iha sosiedade, partikularmente iha ita nia sosiedade.

Iha tempu rezistensia hodi hetan independensia nia laran, feto barak, liu-liu iha area regional moris mesak wainhira sira nia kaben lakon vida tamba hetan oho, sira tenke esforsu an hodi sustenta sira nia familia. Dalabarak sira tenke hala'o vida ne'e mesak no sira hasoru difikuldades no térus barak.

Agora, hanesan hau mos harohan ona katak oho malu no violensia iha Timor-Leste tenke ramata ona, ita tenke fila hikas ba ita nia feto sira no husu ajuda ba sira. Tamba feto sira hatudu ona sira nia kapabilidade hodi kria paz. Sira iha forsa no prekupasaun hodi halo rekonsiliasaun. Sira bele perdua no simu hikas vizinho sira no hanorin labarik sira atu evita an husi grupus organizadus ne'ebe uza violensia no grupus hirak ne'ebe uza drogas.

Relatóriu espesial kona-ba Women in East Timor (=Feto Sira Iha Timor) ne'ebe hakerek iha fulan Abril 2002, ne'ebe hetan fundus husi Ireland Aid, hateten hanesan ne'e : La iha solusaun permanente ne'ebe bele hetan ba problema sosial, ekonomia, no politika sosiedade nian, wainhira la iha partisipasaun no ajuda ne'ebe maka'as husi feto sira.

Hau totalmente konkorda.

Edefisiu Promosaun Equalidade hanesan departementu ida ne'ebe hola parte iha Primeiru Ministru nia okos, rekonhese ninia importansia no nesesidade hodi involve maka'as Primeiru Ministru iha kada tempu. Hau nia Governu sei kontinua konsentra ba kistaun ne'ebe importante tebes ba feto sira hanesa :ba sira nia saude, edukasaun, violensia hasoru feto sira, redusaun pobreza liu husi hadi'a sira nia familia nia rendimentu, no aumenta feto sira nia representazaun iha kampu servisu iha setór publiku no halo desizaun nian.

Hau husu ba feto sira, partikularmente sira ne'ebe iha area rural no rejional, atu foti vantazen husi oportunidade ne'ebe apresenta tiha ona, hodi impresta osan ho valór ne'ebe ki'ik hodi ajuda desenvolvimentu ekonomia. Programa sira husi "Mikro Finansas" ne'e, oferese hodi reduz pobresa no iha hau nia kolom ida oin mai, sei halo hodi esplika oinsa institusaun ida ne'e bele ajuda ita bo'ot sira atu impresta osan (no rai osan), hodi hadi'a moris husi ema sira ne'ebe ita bo'ot sira hadomi.

 

 

© 2004, eventuation. Direitus hotu hotu rezervadu.