|
Feto Sira Hatudu Ona Sira Nia Forsa no Prekupasaun Hodi Harii
Paz ba Timor-Leste, 30 fulan Novembru tinan 2006
Maski dezafius barak mak ita nia nasaun joven ne'e sei hasoru
iha futuru, maibe iha buat ida mak ita hotu konkorda atu hetan
ba, buat ne'e mak Paz.
Wainhira la iha paz no seguransa, ita nia oan sira sei labele
aprende. sira labele halimar, sira sei labele sai joven ida ne'ebe
kapas tuir ita nia hakarak, sira sei labele harii sira nia familia
tuir sira nia hakarak. No ita mos sei labele haré no hadomi
ita nia bei oan sira.
Iha 3 Novembru (Sesta-feira) ne'ebe hanesan Loron Nasional ba
Feto sira nian iha Timor Leste, no ida ne'e hanesan loron ida
ne'ebe ita hotu tenke rekonhese kona-ba funsaun importante ne'ebe
ita nia feto sira halo ona iha sosiedade, partikularmente iha
ita nia sosiedade.
Iha tempu rezistensia hodi hetan independensia nia laran, feto
barak, liu-liu iha area regional moris mesak wainhira sira nia
kaben lakon vida tamba hetan oho, sira tenke esforsu an hodi sustenta
sira nia familia. Dalabarak sira tenke hala'o vida ne'e mesak
no sira hasoru difikuldades no térus barak.
Agora, hanesan hau mos harohan ona katak oho malu no violensia
iha Timor-Leste tenke ramata ona, ita tenke fila hikas ba ita
nia feto sira no husu ajuda ba sira. Tamba feto sira hatudu ona
sira nia kapabilidade hodi kria paz. Sira iha forsa no prekupasaun
hodi halo rekonsiliasaun. Sira bele perdua no simu hikas vizinho
sira no hanorin labarik sira atu evita an husi grupus organizadus
ne'ebe uza violensia no grupus hirak ne'ebe uza drogas.
Relatóriu espesial kona-ba Women in East Timor (=Feto
Sira Iha Timor) ne'ebe hakerek iha fulan Abril 2002, ne'ebe hetan
fundus husi Ireland Aid, hateten hanesan ne'e : La iha solusaun
permanente ne'ebe bele hetan ba problema sosial, ekonomia, no
politika sosiedade nian, wainhira la iha partisipasaun no ajuda
ne'ebe maka'as husi feto sira.
Hau totalmente konkorda.
Edefisiu Promosaun Equalidade hanesan departementu ida ne'ebe
hola parte iha Primeiru Ministru nia okos, rekonhese ninia importansia
no nesesidade hodi involve maka'as Primeiru Ministru iha kada
tempu. Hau nia Governu sei kontinua konsentra ba kistaun ne'ebe
importante tebes ba feto sira hanesa :ba sira nia saude, edukasaun,
violensia hasoru feto sira, redusaun pobreza liu husi hadi'a sira
nia familia nia rendimentu, no aumenta feto sira nia representazaun
iha kampu servisu iha setór publiku no halo desizaun nian.
Hau husu ba feto sira, partikularmente sira ne'ebe iha area rural
no rejional, atu foti vantazen husi oportunidade ne'ebe apresenta
tiha ona, hodi impresta osan ho valór ne'ebe ki'ik hodi
ajuda desenvolvimentu ekonomia. Programa sira husi "Mikro
Finansas" ne'e, oferese hodi reduz pobresa no iha hau nia
kolom ida oin mai, sei halo hodi esplika oinsa institusaun ida
ne'e bele ajuda ita bo'ot sira atu impresta osan (no rai osan),
hodi hadi'a moris husi ema sira ne'ebe ita bo'ot sira hadomi.
|