|
Primeiru-Ministru vizita Kabu Verde no Portugal, 23 fulan
Outubru tinan 2005
Primeiru-Ministru Timor Leste sei halo vizita ofisial ba Repúblika
Kabu Verde iha loron 28,29 no 30 Fulan Outubru no iha loron 27
sei tuir sorumutu ruma ho autoridade no instituisaun Portugal
nian sira.
Ba Mari Alkatiri, halo vizita ba Kabu Verde ne'e importante basá
Governu Timor nian hala'o bebeik ona kontaktu hirak hanesan ne'e:
"Kabu Verde hanesan rai ida nebé fó importánsia
liu ba ninia Administrasaun Públika. País ne'e laiha
rekursu hanesan Timor, maibé país ne'e hatene hala'o
jestaun ba rikusoi uitoan ne'ebé maka nia iha, hodi hetan
buat ruma ba povu nia diak, maski ita, iha Timor Leste, iha tinan
hirak foin liu ba, ita la'o duni ba oin, maibé ita tenki
aprende buat ruma wainhira ita troka esperiensia ho Kabu Verde."
Interese hosi komitiva Primeiru-Ministru nian kona-ba jestaun
ne'ebé hala'o iha Kabu Verde maka liu-liu iha administrasaun
finanseira país ki'ik ne'e nian (nia populasaun sorin balun
de'it kompara ho Timor-Leste) ho ninia moeda rasik.
Programa vizita ba dala uluk hosi xefe ezekutivu timor nian ba
iha Kabu Verde hahú ho hasoru-malu ho ninia homólogo
José Maria Neves, iha kapital Kabu Verde nian, Praia, iha
loron 28. Iha kalan, komitiva primeiro-ministro timor nian (ne'ebé
komposta husi ministra Planu no Finansas, Madalena Boavida, ministro
Justisa, Domingos Sarmento, sekretariu jeral Ministerio Negosius
Estranjeirus no Kooperasaun, Nelson Santos, no embaixadora Timor-Leste
nian iha Lisboa, Pascoela Barreto) sei hola parte iha han-kalan
nian ne'ebe xefe governu Cabo-Verde nian maka sei oferese.
Iha vizita ba segundu dia, loron 29, prezidente Kámara
Munisipal Praia nian, Felisberto Vieira, sei simu reprezentante
governu timor nian sira. Tuir mai sei vizita Assembleia Nasional,
sei hasoru malu ho prezidente Assembleia ne'e nian, Aristides
Lima. Molok atu hahú almosu Primeiru-Ministru hamutuk ho
ninia klibur sei hasoru malu ho Prezidenti Repúblika, Pedro
Pires.
Iha Sábadu loro kraik, Alkatiri sei vizita Núkleu
Operasional Sosiedade Informasaun nian (nu'udar órgaun
ida nebé kaer responsabilidade iha área kona-ba
modernizasaun teknolojia no informátika iha servisu públiku
Kabu Verde nian, ne'ebé maka depende direktamente ba iha
Gabinete Primeiru-Ministru nian), Hospital Praia no Institutu
Superior Edukasaun nian. Iha kalan klibur timor nian sei han hamutuk
ho prezidenti Kâmara iha Kapital Kabu Verde nian.
Iha loron ikus vizita ofisial ne'e nian iha Kabu Verde, Domingu,
loron 30, sei hala'o iha illa Saun Tiagu, hodi han almosu iha
Tarrafa, fatin ne'ebé uluk iha tempu portugés nian,
iha loron 25 Abril tinan 1974 ba kotuk, iha ne'ebá harí
kadeia ida hodi dadur ema politiku nain sira.
Vizita ba Kabu Verde ne'e hala'o tamba hetan konvite hosi primeiru-ministru
KabuVerde nian, José Maria Mendes, ne'ebé haruka
ba iha xefe ezekutivu timor nian.
Kabu Verde hetan ninia ukun-an rasik iha tinan 1975 no, hanesan
Timor-Leste, nia mos tama iha Komunidade País Lian Portugés
nian. Haré hosi dezenvolvimento humanu, tuir dadus sira
nebé hetan husi Programa Nasoens Unidas nian kona-ba Dezenvolvimentu,
nebé mak fó-sai molok hahú fulan Setembru,
Kabu Verde hetan pozisaun iha 105 kompara ho mundu tomak, no hetan
PIB "per kapita" osan dolar 5.214 (Timor-Leste hetan
pozisaun 140 no iha PIB "per kapita" osan dolar 400).
Republika Demokrátika Kabu Verde iha illa boot hamutuk
10 no ninia populasaun hamutuk ema na'in rihun 420.
Iha tuku 23, loron 30 primeiru-ministru sei husik hela sidade
Praia hodi hakat-liu ba Lisboa.
Molok atu hit-an ba Kabu Verde, primeiru-ministru timor nian
kala sei hala'o sorumutuk ruma ho membru balun governu Portugal
nian no reprezentante instituisaun públika nian balu (seidauk
konfirma konabá ida ne'e), iha Lisboa, iha loron 27.
Mari Alkatiri sei hit-an husi Dili, iha loron 24 no sei fila
hikas mai kapital timor nian iha loron 3 fulan Novembru.
|