|
Primeiru-Ministru vizita Noruega, Finlândia,Komisaun
Europeia, Béljika no Portugal, 20 fulan Maiu tinan 2005
Primeiru-Ministru Timor-Leste nian, Mari Alkatiri, hahú
iha Domingu, loron 22, hiit-an ba iha paíz ha'at iha Europa
no mós ba iha instituisaun komunitaria nia sede balu (Bruxelas).
Objektivu prinsipal vizita xefe Ezekutivu nian ne'e atu hala'o
sorumutuk ho responsável politiku Noruega, Finlândia,
Komisaun Europeia, Beljika no Portugal nian hodi hametin liu tan
kooperasaun entre Timor-Leste ho paíz parseiru ba dezenvolvimentu
nian balu.
Iha Oslo, kapital Noruega, loron 24 fulan Maio, Primeiru-Ministru
sei hasoru-malu ho ninia homologu, Kjell Magne Bondevik, no sei
kontakta ho membru Governu nian sira seluk. Loron 25, iha Noruega
mos, Mari Alkatiri sei hola parte iha seminariu ida iha Banco
Central Noruega nian kona ba "Norway Plus" ( naran nebé
ema tau hodi bolu Fundo Minarai Timor nian, nebé sei hahú
aplika iha loron 1 fulan Jullu no sei halo
administrasaun ba reseita hosi esplorasaun rezerva gas natural
no Minarai iha Tasi Timor, no mós atu koalia kona ba oinsá
hadia fundu Noruega nian). Iha loron 26 fulan Maio, Xefe Ezekutivu
timor nian ne'e sei hola parte iha seminariu ida kona ba Kompañia
Nasional Minarai nian. Nu'udar pontu prinsipal iha Primeiru-Ministru
nia ajenda maka kona ba "kestaun hala'o jestaun ba fundu
hirak ne'ebé hetan hosi esplorasaun gas no minarai no apoiu
hosi Noruega iha sektor enerjia nian"
Iha Finlândia, iha loron 27 fulan Maiu, Primeiru-Ministru
sei hasoru-malu ho xefe Ezekutivu , Matti Vanhanen, no sei han
meiu-dia ho ministru negosiu estranjeiru, Ekki Tuomioja. Tuir
Primeiru-Ministru buat nebé prinsipal iha vizita ida ne'e
maka atu "identifika área foun ruma iha kooperasaun
bilateral nebé maka rai Finlândia bele hala'o iha
Timor-Leste, liu-liu iha área kona ba hanorin iha Universidade
nian".
Vizita ba instituisaun komunitaria nian sira sei hala'o iha loron
30. Presidente Komisaun Europeia nian, ema portugues, José
Manuel Durão Barroso, maka sei simu Mari Alkatiri, tuir
mai hodi han hamutuk iha servisu fatin. Tuir mai sei hasoru malu
ho Louis Michel komisariu ba Dezenvolvimentu no Ajuda Humanitaria
nian, hosi rai beljika. Iha ne'e sei koalia, la'os de'it kona
ba ratifikasaun akordu troka komersiu nian nebé país
Azia, Karaíbas no Pasifiku no Uniaun Europeia tama iha
laran, hanaran Cotonou (kapital Benin), maibé mos sei koalia
kona ba apoiu finanseiru hosi Uniaun Europeia ba Timor-Leste.
Iha loron 31 fulan Maio, Primeiru-Ministru nia delegasaun iha
ona programa atu hasoru-malu ho ulun bo'ot Reino Unido Beljika
nian, hanesan ninia homologu Guy Verhofstadt. Xefe Ezekutivu sei
buka atu oinsá maka Estadu Beljika nian bele fó
nafatin apoiu investimentu ba Timor-Leste iha área edukasaun,
ambiente no formasaun profisional.
Vizita ofisial ba Portugal sei hala'o iha loron rua nia laran
( hahú iha loron 2 no 3 fulan Juñu, atu nune'e iha
loron 1 no 4 sei uza atu hala'o program privadu). Iha loron 2,
xefe Ezekutivu timor nian sei hasoru malu ho Primeiru-Ministru
Portugal, José Socrates, nebé tuir mai sira nain
rua sei iha almosu de traballu ida. Primeiru-Ministru sei hola
parte mos iha konferensia ida iha Fakuldade de Direitu Universidade
Lisboa nian nebé sei koalia kona ba tema "Dezafiu
atu harí Estadu de Direito Democrático". Primeiru-Ministru
sei hasoru malu mos ho Presidente Republika, Jorge Sampaio, hodi
han hamutuk iha kalan.
Iha loron tuir mai, Primeiru-Ministru sei iha pekenu almosu hamutuk
ho emprezariu Portugal no sei hola parte iha sorumutuk ida hosi
Konsellu Konsertasaun Permanente Komunidade Paíz Lian Portugés
(CPLP), nebé hala'o liu-liu atu simu delegasaun timor nian.
Iha loron 3 fulan Juñu, Primeiru-Ministru sei vizita Asembleia
Republika no sei iha almoço hamutuk ho presidente Fundação
Oriente, Carlos Monjardino. Iha kalan Primeiru-Ministru sei hi'it-an
ba Fundação Mário Soares, hodi hasoru malu
ho presidente Republika ida uluk, no sei koalia iha konferensia
ida kona ba :reseita minarai nian no dezenvolvimentu ba Timor-Leste".
Iha loron 4, Primeiru-Ministru sei hasoru malu ho reprezentante
hosi komunidade timor oan sira.
Iha Portugal, Primeiru-Ministru sei buka atu "hametin tan
relasaun diak entre Estadu rua ne'e". Primeiru-Ministru sei
husu apoiu hosi Governu Lisboa nian iha "area kooperasaun
Judisiaria, hanesan iha kampo kriminal" no hakarak mos husu
"atu hadi'a diak liu tan kooperasaun iha formasaun kuadru
timor nian".
Maski Primeiru-Minsitru liu tiha ona hosi Portugal iha loron
16 fulan Outubro, tinan 2002 liu ba hanesan vizita servisu nian,
maibé vizita ida n'e hanesan vizita primeira vizita ofisial
ba Lisboa.
Iha loron 5 dader-san sei fila hikas mai Timor-Leste. Hein katak
Primeiru-Ministru sei to'o iha Dili iha loron 7.
Loron
Noruega : 23 - 26 Fulan Maiu
Finlândia : 26 - 29 Maiu
Bruxelas : 31 Maiu
Beljika : 31 Maiu
Portugal : 31 Maiu to'o 5 Juñu
Komitiva
Iha vizita ba Noruega sei hola parte iha delegasaun Primeiru-Ministru
nian maka: Ministra do Plano e das Finanças, Maria Madalena
Brites Boavida; Secretário de Estadu do Turismo, Ambiente
e Desenvolvimento, José Teixeira; Deputado José
Lobato;
Deputada Adalgiza Magno;
Director-geral Autoridade Bancária no Pagamento nian, Abrão
de Vasconcelos;
Gestor Projecto ba Minirai NORAD/NDP nian, Geir Ytreland;
Director Recursos Naturais, Amândio Soares.
Primeiru-Ministru halo viajen ba Finlândia hamutuk ho:
Ministra ba Planu no Finansas nian, Maria Madalena Brites Boavida;
Sekretário Estadu ba Turismo, Ambiente no Desenvolvimento,
José Texeira.
Sira nebé akompaña Primeiru-Ministru iha sorumutuk
ho responsáveis instituisaun Uniaun Europeia no mos ho
responsável Beljika nian maka:
Ministru Estadu ba Negósius Estranjeirus no Kooperasaun,
José Ramos Horta;
Ministra ba Planu no Finansas nian, Maria Madalena Brites Boavida;
Sekretáriu Estadu ba Asuntus Parlamentares, Antoninho Bianco;
Vice-Ministra ba Edukasaun, Kultura, Juventude no Desporto, Rosália
Corte-Real;
Sekretário Estadu ba Turismo, Ambiente no Desenvolvimento,
José Teixeira;
Assessora ba Promoção Igualdade nian, Domingas Fernandes
Alves.
Númeru
Noruega nu'udar sexto país ( la konta ho organizasaun
seluk) nebé hala'o investimento maka'as iha Timor-Leste.
Hanesan parseiru denzenvolvimentu nian, tulun ona ho projectus
sura hamutuk osan dólar amérika 41.308.129 (tuir
dadus nebé hetan hosi konferensia país doadores
sira nebé hala'o iha Dili, iha fulan Abril liu ba, kona
ba projectu nebé hala'o tiha ona ka sei hala'o hela, no
hirak nebé fó sai tiha ona hosi Ministério
Plano no Finanças). Área hirak nebé Noruega
kaer iha Timor-Leste maka hanesan: área enerjia, edukasaun,
no formasaun profissional ba saúde. Populasan Rai Noruega
nian hamutuk iha tokon 4 ho balu no iha produto Interno Bruto
(PIB) hamutuk osan dólar amérika 40.000 per capita".
Finlândia okupa fatin 19o iha tabela países no organizasens
internasionais nebé fó kontribuisaun liu ba Timor-Leste.
Remata fulan Abril, Estadu Finlândia nian fó ona
osan mai Díli sura hamutuk dólar amérika
16.884.124 (tokon sanulu resin nen, rihun atus ualu, ualu nulu
resin ha'at, atus ida rua nulu resin ha'at) liu-liu iha kontribuisaun
ba orsamentu país nian no iha investimentu nebé
haré liu ba formasaun profisional. Repúblika Finlândia
nia populasaun hamutuk ema tokon 5,2 no ho produto Interno Bruto
hamutuk osan dólar amérika 29.000 (rihun rua nulu
resin sia) per capita".
Uniaun Europeia, liu hosi Komisaun Europeia hanesan kuartu doador
nebé bo'ot liu iha Timor-Leste, fó tulun ho osan
dólar amérika 177.197.327 (tokon atus ida hitu nulu
resin hitu, rihun atus ida sia nulu resin hitu, atus tolu rua
nulu resin hitu). Área prinsipal nebé Komisaun Europeia
(Primeiro-Ministro Portugés ida uluk, José Manuel
Durão Barroso maka sai nu'udar Presidente) hala'o ona investimentu
iha Timor-Leste kona ba Edukasaun, ai-han, saúde, órgaun
Estadu nian, fó tulun humanitáriu no agrikultura.
Béljika fó tulun ona ba Timor- Leste ho osan dólar
amérika 1.251.611 (tokon ida, rihun atus rua lima nulu
resin ida, atus nen sanulu resin ida). Béljika, rai Europeu
ki'ik oan ida hanesan doador 32o nebé fó ona osan
ba kofre Timor-Leste nian liu-liu ba área kona ba justisa
(hanesan mos Portugal fó). Rai ne'e nia populasaun sura
hamutuk ema tokon 10, 3 (tokon sanulu, rihun tolu) no hetan Produto
Interno Bruto hamutuk osan dólar amérika 30.600
(rihun tolu nulun, atus nen) per capita.
Portugal nu'udar asistente finanseiru prinsipal ba Timor-Leste.
Remata fulan Abril, país ida ne'e fó ona tulun ba
Timor-Leste sura hamutuk osan dólar amérika 199.240.207
(tokon atus ida sia nulu resin sia, rihun atus rua ha'at nulu,
atus rua hitu) atu hala'o dezenvolvimentu projektu iha área
oioin hanesan agrikultura, komunikasaun sosial, edukasaun, apoiu
judisiáriu, formasaun profisional, saúde, tulun
humanitáriu no apoiu orsamental. Repúblika Portuguesa
iha nia populasaun sura hamutuk tokon 10,5 (tokon sanulun ho balu)
ho Produto Interno Bruto hamutuk osan dólar amérika
17.900 (rihun sanulu resin hitu atus sia) per capita".
Dili, loron 20, fulan Maiu, tinan 2005
|