|
Primeiru-Ministru afirma katak, Timor-Leste hanesan ezemplu
ida kona ba jestaun, 17 fulan Junhu tinan 2005
Primeiru-Ministru, Mari Alkatiri, koalia iha Kinta-feira kalan,
iha Melbourne, Austrália, iha konferénsia internasional
ida nebé organiza hosi Universidade Victoria katak, ema
hotu-hotu komesa haré ona Timor-Leste hanesan ezemplu ida
kona ba jestaun.
"Timor-Leste hamrik ona ho jestaun ekonomia ida nebé
diak liu iha rejiaun Ásia-Pacífico. Ajénsia
internasional sira haksolok tebes ho ita nia jestaun ekonómika.
Parseiru dezenvolvimentu sira hakarak fó tulun tan ba Timor-Leste
tanba sira hakarak fó prémiu ida ba Timor-Leste
nia susesu", dehan Primeiru-Ministru iha grupu estudante
no profesor universidade sira hamutuk nain 500 sira nia oin.
Atu hatudu oinsá, jestaun Timor-Leste nian hala'o ho diak
duni, xefe ezekutivu fó ezemplu kona ba Fundu Petrolíferu,
nebé atu hahú hala'o iha loron 1 fulan Jullu oin
mai, no atu halo Orsamentu Estadu Timor-Leste nian ne'e hetan
saldu ida nebé pozitivu ho por sentu 21 hosi PIB (Produtu
Internu Brutu)". Primeiru-Ministru koalia kona ba, funan
ida nebé sei rai no atu oan no beioan sira bele hetan diak
hosi rekursu minarai rai nian ne'e maske wainhira minarai hotu
ona. "Timor-Leste lakohi atu to'o jerasaun rua ka tolu tuir
mai ne'e depende nafatin ba tulun hosi rai liur wainhira rekursu
sira remata tiha ona", hateten Alkatiri.
"Ita lakohi atu rai ne'e depende dei't ba reseita hosi minarai
nian, no atu ita bele hanoin katak rekursu bo'ot liu laós
minarai: maibé maka ita nia povu." No, iha kampu formasaun
ema nian, dehan Alkatiri, katak, "iha servisu barak maka
seidauk halo". Primeiru-Ministru fó ezemplu ida kona
ba kampu saúde nian nebé sei depende liu ba médiku
sira hosi rai liur. Iha aspetu ida ne'e, Primeiro-Ministro hateten
tan katak, Timor-Leste sei presiza atu simu ema sira nebé
maka hakarak fó tulun duni ba Timor-Leste wainhira sira
hala'o sira knar hodi halo formasaun ba timor-oan sira: "Ita
lakohi atu ema internasional sira nebé mai Timor-Leste
hodi hakerek tan iha sira nia CV katak sira servisu maka'as iha
Timor-Leste."
Hosi parte seluk, Primeiru-Ministru hateten hikas fali kona ba
Lei Investimentu Estranjeiru nebé foin lalais hetan aprovasaun
hosi Parlamentu Nasional ne'e, importante tebes, hodi defende
katak, Timor-Leste bele hetan emprezáriu hosi rai liur
atu nune'e bele harí ambiente emprezarial iha Timor-Leste
ho folin ki'ik, simpátiku, estável no seguru".
Xefe Ezekutivu hateten tan mós kona ba Timor-Leste nia
relasaun diak nafatin ho Indonézia no Austrália
hodi fó hanoin katak, Austrália mós hanesan
parseiru dezenvolvimentu ida ba Timor-Leste nebé halo ona
koperasaun iha área barak, hanesan formasaun ba polísia
no Forsa Defeza Timor-Leste nian.
Tuir Alkatiri katak, maske Timor-Leste no Austrália sei
iha nafatin pozisaun la hanesan kona ba baliza tasi nian entre
Estadu rua ne'e, maibé konsege rezolve problema oioin iha
sorumutuk hirak liu ba hodi la fó súsar ba pozisaun
Estadu ida-idak nian.
Atu remata, xefe Ezekutivu halo mós komentáriu
kona ba desizaun nebé foin foti lalais ne'e hosi G8( Grupu
hosi rai ualu nebé sira nia indústria maka'as liu
iha mundu) kona ba osan nebé rai balu hosi áfrika
no Ámerika Latina sira foti atu sira lalikan selu hikas
fali. "Ida ne'e hanesan hahalok ida nebé pozitivu
tebes. Hahú hatudu relasaun diak ida hosi rai hirak nebé
maka kiak liu ho rai hirak nebé riku liu iha mundu ne'e."
Maibé, to'o oras ne'e, Primeiru Ministru hateten tan katak,
Timor-Leste seidauk iha tusan ida hosi rai liur, no ida ne'e la
signifika katak Timor-Leste la konkorda atu rai seluk mós
teinke sai hanesan Timor-Leste". Ida ne'e tanba hala'o governasaun
ho jestaun maka diak".
|