Bem Vindo Primeiru Ministru Mari Alkatiri Governo Timor-Leste Komunikados Imprensa nian Plano ba Desenvolvimento Nasional

 


FILA FALI BA ÍNDISE KOMUNIKADOS IMPRENSA NIAN

Primeiru-Ministru afirma katak, Timor-Leste hanesan ezemplu ida kona ba jestaun, 17 fulan Junhu tinan 2005

Primeiru-Ministru, Mari Alkatiri, koalia iha Kinta-feira kalan, iha Melbourne, Austrália, iha konferénsia internasional ida nebé organiza hosi Universidade Victoria katak, ema hotu-hotu komesa haré ona Timor-Leste hanesan ezemplu ida kona ba jestaun.

"Timor-Leste hamrik ona ho jestaun ekonomia ida nebé diak liu iha rejiaun Ásia-Pacífico. Ajénsia internasional sira haksolok tebes ho ita nia jestaun ekonómika. Parseiru dezenvolvimentu sira hakarak fó tulun tan ba Timor-Leste tanba sira hakarak fó prémiu ida ba Timor-Leste nia susesu", dehan Primeiru-Ministru iha grupu estudante no profesor universidade sira hamutuk nain 500 sira nia oin.

Atu hatudu oinsá, jestaun Timor-Leste nian hala'o ho diak duni, xefe ezekutivu fó ezemplu kona ba Fundu Petrolíferu, nebé atu hahú hala'o iha loron 1 fulan Jullu oin mai, no atu halo Orsamentu Estadu Timor-Leste nian ne'e hetan saldu ida nebé pozitivu ho por sentu 21 hosi PIB (Produtu Internu Brutu)". Primeiru-Ministru koalia kona ba, funan ida nebé sei rai no atu oan no beioan sira bele hetan diak hosi rekursu minarai rai nian ne'e maske wainhira minarai hotu ona. "Timor-Leste lakohi atu to'o jerasaun rua ka tolu tuir mai ne'e depende nafatin ba tulun hosi rai liur wainhira rekursu sira remata tiha ona", hateten Alkatiri.

"Ita lakohi atu rai ne'e depende dei't ba reseita hosi minarai nian, no atu ita bele hanoin katak rekursu bo'ot liu laós minarai: maibé maka ita nia povu." No, iha kampu formasaun ema nian, dehan Alkatiri, katak, "iha servisu barak maka seidauk halo". Primeiru-Ministru fó ezemplu ida kona ba kampu saúde nian nebé sei depende liu ba médiku sira hosi rai liur. Iha aspetu ida ne'e, Primeiro-Ministro hateten tan katak, Timor-Leste sei presiza atu simu ema sira nebé maka hakarak fó tulun duni ba Timor-Leste wainhira sira hala'o sira knar hodi halo formasaun ba timor-oan sira: "Ita lakohi atu ema internasional sira nebé mai Timor-Leste hodi hakerek tan iha sira nia CV katak sira servisu maka'as iha Timor-Leste."

Hosi parte seluk, Primeiru-Ministru hateten hikas fali kona ba Lei Investimentu Estranjeiru nebé foin lalais hetan aprovasaun hosi Parlamentu Nasional ne'e, importante tebes, hodi defende katak, Timor-Leste bele hetan emprezáriu hosi rai liur atu nune'e bele harí ambiente emprezarial iha Timor-Leste ho folin ki'ik, simpátiku, estável no seguru".

Xefe Ezekutivu hateten tan mós kona ba Timor-Leste nia relasaun diak nafatin ho Indonézia no Austrália hodi fó hanoin katak, Austrália mós hanesan parseiru dezenvolvimentu ida ba Timor-Leste nebé halo ona koperasaun iha área barak, hanesan formasaun ba polísia no Forsa Defeza Timor-Leste nian.

Tuir Alkatiri katak, maske Timor-Leste no Austrália sei iha nafatin pozisaun la hanesan kona ba baliza tasi nian entre Estadu rua ne'e, maibé konsege rezolve problema oioin iha sorumutuk hirak liu ba hodi la fó súsar ba pozisaun Estadu ida-idak nian.

Atu remata, xefe Ezekutivu halo mós komentáriu kona ba desizaun nebé foin foti lalais ne'e hosi G8( Grupu hosi rai ualu nebé sira nia indústria maka'as liu iha mundu) kona ba osan nebé rai balu hosi áfrika no Ámerika Latina sira foti atu sira lalikan selu hikas fali. "Ida ne'e hanesan hahalok ida nebé pozitivu tebes. Hahú hatudu relasaun diak ida hosi rai hirak nebé maka kiak liu ho rai hirak nebé riku liu iha mundu ne'e." Maibé, to'o oras ne'e, Primeiru Ministru hateten tan katak, Timor-Leste seidauk iha tusan ida hosi rai liur, no ida ne'e la signifika katak Timor-Leste la konkorda atu rai seluk mós teinke sai hanesan Timor-Leste". Ida ne'e tanba hala'o governasaun ho jestaun maka diak".

 

 

© 2004, eventuation. Direitus hotu hotu rezervadu.