|
Primeiru Ministru ba Portugal atu hola parte mos iha Seminariu
ida konabá "Timor, liu tiha Tinan Lima", 13
fulan Jullu tinan 2005
Primeiru Ministru, Mari Alkatiri iha Kinta-feira ne'e, loron
14, fulan Jullu, hiit-an ba Portugal hodi hola parte iha konferénsia
ida ne'ebé Fundasaun Oriente maka organiza ho naran "Timor,
Liu Tiha Tinan Lima".
Xefe Ezekutivu ne'e sei koalia iha Sábado loron 16. Ita
nia Primeiru Ministru sei koalia konabá susar saida deit
maka hasoru wainhira atu harí Estadu Direitu Demokratiku
ida. "Colóquio/Sorumutuk ida ne'e importante atu ema
portugés sira bele kompreende diak liu tan konabá
prosesu harí demokrasia iha Timor-Leste, hahú hosi
UNTAET (Administrasaun Tranzitoria Nasoens Unidas ba Timor-Leste)
to'o ohin loron: esforsu (haka'as-an) ne'ebé maka administrasaun
Timor nian hala'o no heransa ne'ebé ita simu. Esperiensia
ida ne'ebé importante atu ita fahe ba malu atu nune'e misaun
Nasoens Unidas nian hirak ne'ebé atu hala'o iha tempu oin
mai bele uza esperiensia ida ne'e", tenik primeiru-ministru.
"Sorumutuk Arrabida" nian sira ne'ebé maka atu
hatama mos iha seminariu ida ne'e konabá Timnor-Leste,
sei sai hanesan siklu konferénsia nian hirak ne'ebé
maka Fundação Oriente organiza tinan-tinan hodi
koalia konabá saida maka oras ne'e la'o hela (aktualidades).
Iha konferénsia ida ne'e, Adelino Gomes, jornalista hosi
jornal "Público", ne'ebé koñese
diak liu konabá Timor, maka sei sai hanesan koordenador.
Nune'e mós, sei halibur ema espesialista portugés
no timor oan, atu koalia tema boot nen:"Ekonomia ho Dezenvolvimentu
iha Timor-Leste hanesan konabá balansu, perspektiva (saida
maka hakarak atu hala'o) no dezafiu sira"; "Rekonsiliasaun,
rekonsilisaun balun"; Igreja Katolika nia papel wainhira
harí Estadu. Ninia relasaun ho konfisaun relijioza sira
seluk", "Jerasaun foun sira: sasin sa ida deit?; "Lian
Portugés iha Timor-Leste: servisu hamutuk to'o iha ne'ebé
no problema konabá lian nian"; "Lisaun hirak
ne'ebé maka atu fo-sai iha notísia".
Ema sira atu koalia, la'os deti Mari Alkatiri no Adelino Gomes,
maibé sira seluk hanesan : Carlos Monjardino, prezidente
Konsellu administrasaun Fundação Oriente nian; Pascoela
Barreto, embaixadora Timor-Leste nian iha Lisboa; Carlos Gaspar,
asesor Prezidente Republika Portugés no profesor iha Instituto
Português ba Relasaun Internasional nian Universidade Nova
Lisboa nian; Ana Gomes, uluk-emabixadora Portugal nian iha Jacarta,
deputada ba parlamentu europeu; António Almeida Serra,
Instituto Superior Ekonomia ho Jestaun nian; António Perez
Metelo, uluk-adidu (hala'o servisu hodi tulun) iha Kooperasaun
Portugeza iha Timor-Leste, jornalista "Diário Notícias"
nian; Padre Juvito de Araújo, hosi Komisaun de Akollimentu,
Verdade e Rekonsiliasaun; Rui Marques, hosi Centro Juvenil Padre
António Vieira; Vitor Melícias, uluk-komisairu Gabinete
Apoiu ba Tranzisaun iha Timor-Leste, oras ne'e prezidente União
das Misericórdias Portuguesas; Domingos Sarmento Alves,
asesor prezidente republika Timor-Leste nian; António Barbedo
de Magalhães, profesor Universidade Porto; Paulo Gorjão,
profesor Universidade Lusíada; Bárbara Reis, uluk-portavoz
UNTAET nian, jornalista "Público"; José
Eglésias Soares, prezidente Instituto Português de
Apoio ao Desenvolvimento; Rui Quartin dos Santos, uluk-embaixador
Portugal nian iha Dili, oras ne'e sekretariu jeral Ministeriu
Negosius Estranjeirus Portugal nian; António Sampaio, uluk-delegadu
agência Lusa iha Timor-Leste, jornalista Lusa nian; Jorge
Araújo, jornalista; Hernâni Carvalho, jornalista;
José Vegar, uluki-jornalista; José Pacheco Pereira,
Historia-nain; Diogo Pires Auréluio, uluk provedor ba leitor
"Diário de Notícias", oras ne'e direktor
Biblioteca Nacional Portugal nian.
Primeiru Ministru sei aproveita ninia vizita de traballu ida
ne'e iha Portugal (ne'ebé maka hahú tiha ona iha
fulan Juñu liu ba wainhira nia ba halao vizita ofisial
ida hodi halo nia bele hasoru malu ho ema boot sira iha Estado
Portugés nian) atu hasoru malu ho ema emprezariu balu ne'ebé
maka hakarak atu investe iha Timor-Leste.
Xefe Ezekutivu ne'e sei fila hikas mai Timor-Leste iha loron
21 fulan ida ne'e.
|