|
Primeiru-Ministru fó nia komentáriu kona-ba
insidente ho eis-milísia sira, 11 fulan Janeiru tinan
2006
Primeiru-ministru, Mari Alkatiri, fó sai iha kuarta feira
ida ne'e, loron 11 katak, iha parte ida, responsabilidade ba insidente
ne'ebé mosu besik iha fronteira, iha sexta-feira, loron
6, ne'ebé halakon eis-milísia nain tolu nia vida,
iha Indonésia nia liman, tanba autoridade indonézia
sira la konsege atu hakaek netik melisia sira ne'e hosi sira nia
rain.
"Indonézia hatene ona katak, nia iha ema hanesan
ne'e iha nia rain. Tan ne'e, ida ne'e Indonézia nia responsabilidade,
liu-liu atu halo kontrolu ba ema sira hanesan ne'e no labele husik
sira atu hakat liu mai iha ita nia fronteira hodi buka atu sadik.
Responsabilida ba dala uluk iha Indonézia nia liman, la'ós
iha ita", tenik xefe Ezekutivu hodi nia komentáriu
ba dala uluk kona-ba insidente ne'ebé mosu bainhira ema
lubun ida ne'ebé tama la iha lisensa mai Timor-Leste no
halo atake ba patrulla polísia fronteira sira hodi halakon
sira nia vida no halo kanek polísia balu.
Primeiru-ministru la konkorda ho versaun Indonézia nian
ne'ebé dehan katak ema nain tolu ne'e (José Mausorte,
ida ne'ebé hetan mandadu internasional atu kaer nia tanba
halo krime hasoru umanidade iha tinan 1999 iha Timor-Leste, Stanis
Maubere no Cândido Mariano) sai nu'udar vítima tanba
hetan violénsia makas hosi polísia timor oan sira
ne'ebé servisu iha fronteira: "Hateten katak, ita
nia polísia halo atuasaun hodi uza liu forsa, ida ne'e
hakarak hateten katak, Indonézia la iha forsa atu halo
kontrolu ba nia ema sira iha rai sorin ne'ebá, ida ne'e
lalós. Indonézia iha kbit, iha forsa tebe-tebes
atu halo kontrolu ba nia ema sira ih arai sorin ne'ebá,
problema maka ne'e: Tanba sá ida maka la halo kontrolu
ba sira? Diak liu hanoin atu oinsá maka halo kontrolu ba
sira iha rai sorin ne'ebá no la halo akuzasaun mai ita
hodi uza liafuan " uza liu forsa hodi halo kontrolu ba ema
sira ne'e". Ida ne'e maka hau nia resposta fó ba ukun
nain Indonézia sira."
Nu'udar Primeiru-Ministru katak, asaun polísia nian la'o
tuir duni nia dalan, tanba sira defende tuir lei haruka: "Ita
nia polísia sira tama iha ema nain tolu nia emboskada laran
ne'ebé tama mai iha ita nia rai la iha dokumentu, la iha
vistu, la iha pasaporte. Polísia nain rua sira hasai tiha
kilat, tan ne'e maka ida seluk fali halo reasaun hanesan hodi
defende-an tanba se la karik, polísia sira ne'e bele mate
hotu ona."
Mari Alkatiri remata nia komentáriu hodi hateten katak:
"Timor-Leste la'ós ema sira ne'e nia to'os hodi tama-sai
tuir sira nia hakarak."
Primeiru-ministru fó sai liafuan hirak ne'e molok atu
arranka ba Austrália, iha Kinta-feira, loron 12, iha Sydney,
iha xefe governu Austrália nian, John Howard nia sorin,
atu asiste asinatura akordu entre Timor-Leste no Austrália
kona-ba esplorasaun Tasi Timor nian.
Afoin halo tiha autópsia, vítima sira nia isin
mate tanba insidente ne'e, tuir desizaun tribunal nian, fó
tiha ona sira nia isin mate ne'e ba sira nia família sira
iha tersa-feira, loron 10 liu ba. Isin mate nain rua fó
iha fronteira, maibé isin mate José Mausorte nian
maka hela, tanba nia inan-aman no feen kaben hela iha Timor-Leste.
Tuir inisiativa Governu Timor-Leste nian, hala'o daudaun ona
inkéritu ida kona-ba insidente ne'e, no Embaixada Indonézia
mós hetan konvite atu hili nia ema ida hodi halo parte
iha komisaun ida ne'e.
|