Bem Vindo Primeiru Ministru Mari Alkatiri Governo Timor-Leste Komunikados Imprensa nian Plano ba Desenvolvimento Nasional

 


FILA FALI BA ÍNDISE KOMUNIKADOS IMPRENSA NIAN

Primeiru-Ministru fó nia komentáriu kona-ba insidente ho eis-milísia sira, 11 fulan Janeiru tinan 2006

Primeiru-ministru, Mari Alkatiri, fó sai iha kuarta feira ida ne'e, loron 11 katak, iha parte ida, responsabilidade ba insidente ne'ebé mosu besik iha fronteira, iha sexta-feira, loron 6, ne'ebé halakon eis-milísia nain tolu nia vida, iha Indonésia nia liman, tanba autoridade indonézia sira la konsege atu hakaek netik melisia sira ne'e hosi sira nia rain.

"Indonézia hatene ona katak, nia iha ema hanesan ne'e iha nia rain. Tan ne'e, ida ne'e Indonézia nia responsabilidade, liu-liu atu halo kontrolu ba ema sira hanesan ne'e no labele husik sira atu hakat liu mai iha ita nia fronteira hodi buka atu sadik. Responsabilida ba dala uluk iha Indonézia nia liman, la'ós iha ita", tenik xefe Ezekutivu hodi nia komentáriu ba dala uluk kona-ba insidente ne'ebé mosu bainhira ema lubun ida ne'ebé tama la iha lisensa mai Timor-Leste no halo atake ba patrulla polísia fronteira sira hodi halakon sira nia vida no halo kanek polísia balu.

Primeiru-ministru la konkorda ho versaun Indonézia nian ne'ebé dehan katak ema nain tolu ne'e (José Mausorte, ida ne'ebé hetan mandadu internasional atu kaer nia tanba halo krime hasoru umanidade iha tinan 1999 iha Timor-Leste, Stanis Maubere no Cândido Mariano) sai nu'udar vítima tanba hetan violénsia makas hosi polísia timor oan sira ne'ebé servisu iha fronteira: "Hateten katak, ita nia polísia halo atuasaun hodi uza liu forsa, ida ne'e hakarak hateten katak, Indonézia la iha forsa atu halo kontrolu ba nia ema sira iha rai sorin ne'ebá, ida ne'e lalós. Indonézia iha kbit, iha forsa tebe-tebes atu halo kontrolu ba nia ema sira ih arai sorin ne'ebá, problema maka ne'e: Tanba sá ida maka la halo kontrolu ba sira? Diak liu hanoin atu oinsá maka halo kontrolu ba sira iha rai sorin ne'ebá no la halo akuzasaun mai ita hodi uza liafuan " uza liu forsa hodi halo kontrolu ba ema sira ne'e". Ida ne'e maka hau nia resposta fó ba ukun nain Indonézia sira."

Nu'udar Primeiru-Ministru katak, asaun polísia nian la'o tuir duni nia dalan, tanba sira defende tuir lei haruka: "Ita nia polísia sira tama iha ema nain tolu nia emboskada laran ne'ebé tama mai iha ita nia rai la iha dokumentu, la iha vistu, la iha pasaporte. Polísia nain rua sira hasai tiha kilat, tan ne'e maka ida seluk fali halo reasaun hanesan hodi defende-an tanba se la karik, polísia sira ne'e bele mate hotu ona."

Mari Alkatiri remata nia komentáriu hodi hateten katak: "Timor-Leste la'ós ema sira ne'e nia to'os hodi tama-sai tuir sira nia hakarak."

Primeiru-ministru fó sai liafuan hirak ne'e molok atu arranka ba Austrália, iha Kinta-feira, loron 12, iha Sydney, iha xefe governu Austrália nian, John Howard nia sorin, atu asiste asinatura akordu entre Timor-Leste no Austrália kona-ba esplorasaun Tasi Timor nian.

Afoin halo tiha autópsia, vítima sira nia isin mate tanba insidente ne'e, tuir desizaun tribunal nian, fó tiha ona sira nia isin mate ne'e ba sira nia família sira iha tersa-feira, loron 10 liu ba. Isin mate nain rua fó iha fronteira, maibé isin mate José Mausorte nian maka hela, tanba nia inan-aman no feen kaben hela iha Timor-Leste.

Tuir inisiativa Governu Timor-Leste nian, hala'o daudaun ona inkéritu ida kona-ba insidente ne'e, no Embaixada Indonézia mós hetan konvite atu hili nia ema ida hodi halo parte iha komisaun ida ne'e.

 

 

© 2004, eventuation. Direitus hotu hotu rezervadu.