|
Governu continua iha kontaktu ho ex-militar sira, 10 fulan
Maiu tinan 2006
Kuaze ema 400 (atus hat) ex-militar sira ne'ebé integra
an iha grupu ne'ebé hanaran "petisionáriu"
hala'o nafatin kontaktu ho membru Governu nian iha loron hirak
ikus ne'e hodi diskuti kona-ba formas imediatu apoiu umanitáriu
nian.
Iha tersa-feira, loron 9 fulan Maiu, iha Maliana, ex-soldadu
hat nulu resin walu (48) hala'o sorumutu ho Sekretáriu
Estadu Ba Koordenasaun Regiaun IV (Liquiça, Bobonaro no
Cova-Lima), Cesar da Cruz. Iha fali kuarta-feira ne'e, loron 10
fulan Maiu, tuir pedidu hosi porta-voz ida hosi grupu ida kuaze
ema nain 350 (atus tolu lima nulu) hanaran an "petisionáriu",
husu ba Ministru Traballu no Reinsersaun Komunitária, Arsénio
Bano, atu hala'o nafatin kontaktu ne'ebé estabelese tiha
ona ho ema hirak ne'ebé halai ba hela iha distritu Aileu.
Exekutivu nia intensau atu garante ba mane no feto sira ne'e
bele simu apoiu umanitáriu, liu-liu kona-ba aihan. Tuir
planu imediatu, objektivu Governu nian atu ema sira ne'e bele
fila hikas ba fatin hodi hala'o sira nia moris sivil iha ida-idak
nia distritu, hodi hetan subsídiu ida (ekivalente ho osan
ne'ebé sira simu iha instituisaun militar nian), forma
ida ne'e atu hodi hamenus tiha impaktu ekonómiku iha sira
nia família tanba desizaun sai ona hosi F-FDTL. Subsídiu
ne'e sei selu hosi Governu liu hosi Sekretáriu Estadu regional
sira too fulan Junho tinan 2006.
Fila hikas ba sira ida-idak nia distritu ka hela fatin, Governu
mos hein katak ema sira ne'e mane no feto partisipa iha servisu
hosi Komisaun Notáveis, ne'ebe halibur reprezentantes hosi
orgaun soberania hat, Igeraja Katólika no Sosiedade Civil,
no destina atu hetan lia loos hosi alegasoens ne'ebe hamosu hosi
"petisionárius" kona-ba moris F-FDTL nian .
Ezekutivu mos estuda hela hó PNUD programa ida hosi Nasoens
Unidas bele mai fo kontributu ba reintegrasaun iha komunidade
hosi 591 ex-militares.
Ohin dadersan, primeiro ministru halo sorumutuk hó membrus
Governu balu atu aprova orsamentu hodi halo rekonstrusaun no reparasaun
uma hirak ne'ebe hetan estraga tiha tanba violénsia iha
lorom 28 fulan Abril, ne'ebe iha ona osan hanesan tuir mai ne'e
:
- 116.505 USD ba rekostrusaun uma 45 ne'ebe naksobu;
- 69.000 USD ba reparasaun uma 116 ne'ebe sunu;
- 160.000 USD ba rekonstrusaun Merkadu Taibesse.
Bainhira sira detidu tiha atu halao averiguasoens hosi polisia
sira kuaze ema hamutuk 100 ne'ebé hola parte iha serku
ba gabinete sekretário Estadu ba Koordenasaun Rejiaun III
(Díli, Aileu no Ermera), Egídio de Jesus, ema nain
7, tuir indikasaun ne'ebe hetan maka'as tebes nune'e sira kontinua
detidu nafatin no sei lori sira ba apresenta iha autoridade judisial
sira.
|